Kultivisani biseri

Odavno su ljudi prepoznali i vrednuju te izuzetne i retke prirodne tvorevine . Istorija je puna prica o mitu. lepoti, vrednosti i eleganciji koju biseri nose sa sobom. Razne civilizacije su im zbog misticnog porekla pripisivale magicna svojstva. Zanimljivo je da tek oko 20 vrsti školjki (od 8.000 koliko postoji) može pod nekim uslovima da napravi biser. To se dešava kada u školjku na neki nacin ude strani objekat i proradi njen odbrambeni mehanizam. Školjka tada luci u slojevima sedefastu materiju koju nazivamo nekar i ako to potraje koju godinu tada nastaje biser. 



Razumljivo je da su biseri koje su školjke na ovaj nacin stvaralale bili retki a još teže su ih pronalazili jer su ležali na dnu mora. U osamnaestom veku dolazi do porasta tražnje ali i do smanjenja ponude usled iscrpljenosti dotadašnjih nalazišta. Tek pocetkom dvadesetog veka, kada cuveni Mikimoto uspeva da odgaji na farmama u Japanu školjke sa biserima, dolazi do delimicnog zadovoljenja tražnje. Popularnost bisera od tada ne jenjava a na svetu danas ima preko 5.000 farmi koje se bave gajenjem ovih vrsti školjki. Kultivisani biseri se dele na slatkovodne (one koje dolaze iz jezera i delta nekih reka) i one iz mora i okeana. Slatkovodni biseri se gaje najvecim delom u Kini. Kvalitet ovih bisera se zadnjih godina znacajno poboljšao u vidu sjaja, lastera, kvaliteta nekra i boje. Velicina ima raznih, u rasponu od 2 do 13mm. Po vrstama školjki i mestima gde se farme nalaze razlikujemo tri vrste morskih gajenih bisera: Akoya, Tahiti i Biseri južnih mora.

Comments

Popular posts from this blog

Tajna ohridskog bisera

Peridot

Sardoniks